Uvod u Islam

Esselamu-alejkum U ime Allah Milostivog Samilosnog Dobro došli na moj blog da zajedno



14.11.2013.

Nekoliko pitanja...‏

Zašto nam je, kada govorimo, teško reći istinu, a nasuprot tome, laž je lahko izgovoriti?


Zašto se osjećamo pospano i pasivno dok smo u namazu, a čim završimo namaz, odjednom se razbudimo i postajemo aktivni?


Zašto svaku noć ostajemo budni zbog fudbalske utakmice ili gledanje filma, a ne ostajemo budni zbog čitanja Kur'ana ili zbog noćnog namaza?


Zašto ustajemo rano zbog posla, a ne zbog sabah namaza?


Zašto se ljudi boje mišljenja drugih ljudi o njemu, a ne boje se s čim će pred Allaha stati?


Zašto trošimo veliki novac na mnoga zadovoljstva i stvari od kojih nećemo imati plaho koristi i stvari koje su prolazne, a škrti smo kad je u pitanju sadaka za siromašne?


Zašto nam je teško slušati i govoriti o vjeri i Allahu, a puno lakše nam je govoriti o drugim stvarima?


Zašto govorimo da volimo Allaha, a radimo ono što je On zabranio. I govorimo kako mrzimo šejtana, a u stvari sa našim djelima mi se pokoravamo baš šejtanu?


Zašto osjećamo dosadu kada čitamo neki vjerski članak, a znatiželjni smo kada čitamo bilo šta drugo?


Zašto brišemo i zanemarujemo elektronska pisma (e-mail) koji nas poziva na hajr ili koji govori o vjeri i vjerskim pitanjima, a ostavljamo i čitamo druge mailove koje nemaju nikakve veze sa vjerom?


Zašto se obradujemo kada čujemo neku poznatu pjesmu, a ne obradujemo se kada čujemo Kur'an?


Zašto danas džamije postaju praznije, a nasuprot klubova i raznih kafića koji su sve više puniji?


Zašto nam je drago spominjati mahane i nedostatke drugih, a zaboravljamo sopstvene?


Zašto plaćemo zbog dunjalučkih poteškoća i tegoba, a ne plaćemo iz straha i pokornosti prema Allahu dž.š.?


Zašto se ljutimo ako naše neko loše djelo neko osudi, i kaže da je to haram?


RAZMISLITE O OVOME!!!


Da li ste razmišljali o vašem stanju dok ste ovo čitali?


Da li ćete pokušati promijeniti vaše stanje na bolje?


Hoće li ovo biti opomena za vas?


Da li ćete ovaj članak proslijediti svojim prijateljima ili ćete sa ovim člankom postupiti kao i sa drugim "vjerskim člancima"?


Imajte samo jednu stvar na umu, a to je da vas Allah uvijek vidi i da ćete, kada preselite na drugi svijet, biti sami i da ćete, kada vas meleki budu ispitivali, biti sami, i da ćete zbog vaših djela ući u Džennet ili Džehennem! Novac kojeg ste imali ili novac vaših prijatelja u tom trenutku vam neće biti od koristi!


Vidjet ćete, kada budete čitali ovo, da li će vas šejtan nagovoriti da je ovo beskorisno i da ovo ne trebate širiti i opominjati druge. Neće vas koštati ništa, ali pozivajte i opominjite svoje prijatelje!


Hoćete li učiniti to?


Subhanellahi we bi hamdihi, subhanellahi-l-'azim. La ilahe illa ente, subhaneke inni kuntu mine-z-zalimin.

Estagfirullahe-l-lezi la ilahe illahu, elhajju-l-kajjumu we etubu ilejh!

Hvaljen neka je Allah, i Njemu pripada  velika zahvala! Uistinu nema boga sem Tebe! A ja sam se zaista ogriješio prema sebi. Allaha za opsrost molim!

11.11.2013.

Odupri se...‏

Odupri se misli, jer ako to ne učiniš - postat će ideja.

Odupri se ideji, jer ako to ne učiniš - postat će strast.

Bori se protiv strasti, jer ako to ne učiniš - postat će jaka volja i težnja.

I ako im se ne odupreš - postat će djelo,

a ako ga ne otkloniš sa njemu suprotnim - postat će običaj i navika,

i tada će ti biti jako teško da se udaljiš od njega. 

(Ibn Kajjim El-Dževzijj)


07.11.2013.

Savjet duši‏

Čuvaj se zla svoje duše (nefsa), jer te nijedna nedaća nije snašla, a da je nije izazvala tvoja duša. Nikada s dušom nemoj sklapati mir! Tako mi Allaha, onaj ko ne ponizi svoju dušu nije joj pokazao nikakve počasti, niti ju je uzdigao onaj ko je nije prizemljio, niti ju je odgojio onaj ko je nije salomio, niti ju je odmorio onaj ko je nije umorio, niti ju je osigurao onaj ko je nije zastrašio, niti ju je obradovao onaj ko je nije rastužio!

Slavljen neka je Allah Uzvišeni! Tvoja vanjština okićena je odjećom bogobojaznosti, ali je tvoja nutrina poput zemljanog vrča u kojem se nalazi vino strasti. Kako god ugladiš i namjestiš vanjštinu, ispod odjeće zaudara smrad vina: od tebe se udalje istinoljubivi, a okruže te griješnici i pokvarenjaci!

Dok se predaješ ibadetu u kutu džamije, prilazi ti lopov strasti i primjećuje da ga ne odgoniš. On će biti uz tebe pokušavajući da te odvrati od dobra sve dok te i ne izvede iz džamije!

Budi iskren u onome što tražiš i za čim žudiš, jer pomoć uskoro stiže!


-Neki se čovjek obratio Ma'rufu , rekavši:

''Poduči me iskazivanju ljubavi!'' Ovaj mu reče: ''Ljubav se ne postiže podučavanjem!

To je čežnja da se sretneš s Onim Koga stvarno voliš,

Od smrti je ona gorča kad ljubav ne izrodi!''

 

Nije ni čudno da vjernici Njega Uzvišenoga vole: ''...i koji Njega vole!'', ali je čudno i divota prava da On, Uzvišeni, voli njih: ''...koje On voli!''Prevod ajeta:
"Allah će sigurno umjesto njih dovesti ljude koje On voli  i koje Njega vole ...! " (Prijevod značenja, El-Ma`ida, 54 )

Nije čudno da siromah prosjak voli dobročinitelja koji mu udjeljuje, ali je čudno da dobročinitelj voli tog siromaha!

 

Izvor: ''Riznica znanja'' - Ibn Kajjim , rahimehullah, strana : 395-396

02.11.2013.

Svako djelo ima svoju vrijednost‏

Na Sudnjem danu jedino će ljudska djela imati vrijednost i samo će za njih ljudi biti pitani. Tada će vrijednost imetka, ljepote i porijekla iščeznuti, a ostat će jedino ljudska djela, kao istinsko čovjekovo bogatstvo, koja će ga voditi ka vječnom odredištu. Kur'an i sunnet ukazuju na neprocjenjivu važnost ljudskih djela:

"Onaj ko bude uradio koliko trun dobra - vidjet će ga, a onaj ko bude uradio i koliko trun zla - vidjet će ga." (Prijevod značenja Ez-Zilzal, 7-8.) 

Prenosi se od Ebu Zerra, radijallahu anhu, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem rekao:

 "Nipošto ne potcjenjuj ništa od dobrih djela, makar i da radosna lica sretneš svoga brata."(Muslim 2626 - 144.) 


Sehl bin Sa`d prenosi od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da je rekao:

"Bojte se potcjenjivanja grijeha." (Ahmed. Hadis sahih, Sahihu Džami`a,2686 Albani) 

Adijj bin Hatim, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao:

"Bojte se Vatre, pa makar sa pola hurme." (Buhari, 1417) 

Imam El-Dževzi u svojoj knjizi "El-Muntezam" prenosi da je jedan od dobrih ljudi umro, te ga je neko nakon određenog vremena sanjao kako ga neko pita:

"O ti, činio si ta i ta dobra djela, šta je Allah učinio s tobom?" Taj dobri čovjek je rekao: "Allah je meni učinio dobro, inšallah. Međutim, zadržan sam kod Dženneta." Nepoznata osoba ponovo ga upita: "Šta te je zadržalo kod Dženneta?" Reče: "Zadržala me je jedna igla koju sam posudio i nisam je vratio sve do svoje smrti!" 

Također, on u istoj knjizi prenosi da je jedan dobri čovjek rekao:

"Umro je jedan od mojih šejhova, te sam ga sanjao nakon godinu dana. Upitao sam ga: 'Šta je Allah učinio s tobom, na koje te je stepene uzdigao?', a šejh je rekao: 'Sada sam završio s polaganjem računa za jedno svoje loše djelo.' Upitao sam ga: 'Koje je to loše djelo? Koje je to tako veliko loše djelo kada si za njega polagao račun cijelu godinu dana?', a šejh odgovori: 'Tako mi Allaha, jednom sam išao putem, te sam naišao na snop sijena natovaren na jednog magarca, čiji je vlasnik ušao u dućan radi neke potrebe. Krišom sam uzeo jednu slamčicu kako bi njome čačkao zube, tako da sam cijelu godinu pitan zašto sam je bespravno uzeo?!"

U svakom dobrom djelu, a tako i u lošem, ma koliko izgledalo malo, skriveno je ili presuđujuće ono što će čovjeka odvesti u vječno odredište, Džennet ili Džehennem. Stoga nikakvo djelo ne treba potcijeniti.

Ebu Hurejre, radijallhu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao:

"Uistinu sam vidio jednog čovjeka kako šeta po Džennetu zbog jednog drveta koje je posjekao i uklonio sa puta jer je smetalo prolaznicima." (Muslim, 1914-129)

Od njega se također prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao:

"Čovjek izgovori riječ dragu Allahu ne obraćajući na nju pažnju, a Allah će ga zbog nje uzdići na visoke stepene; drugi izgovori riječ koja rasrdi Allaha, ne obraćajući pažnju na nju, a zbog nje će biti bačen u Džehennem." (Buhari, 6478) 

Brojni su hadisi u kojima se podstiče na činjenje dobrih i čuvanju od loših djela. Međutim, činjenje dobrih djela uvjetovano je mogućnošću, dok je zabrana činjenja loših djela striktna i obavezna. 

Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao:

"Ono što sam vam zabranio, klonite ga se, a ono što sam vam naredio, činite koliko ste u mogućnosti." (Muslim, 1337- 130)

U tumačenju ovoga hadisa, imam En-Nevevi rekao je da se pod "ono što sam vam zabranio, klonite ga se" podrazumijeva potpuno ostavljanje grijeha koji su u osnovi haram, a ne mekruh. Imam Ibn Dakik, tumačeći riječi "ono što sam vam naredio, činite koliko ste u mogućnosti", kaže da je ovo vrlo važan islamski temelj i univerzalan govor Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, koji obuhvata brojne propise, kao naprimjer u slučaju obavljanja namaza, kada čovjek nije u stanju da izvrši neke ruknove ili šartove namaza, učinit će ono što je u stanju. (Šerh Muslim, Nevevi kod spomenutoga hadisa)

Vrlo je važno svoj boravak na ovome svijetu okončati dobrim djelom. Imajući u vidu da niko od nas ne zna kada će mu rastanak od ovoga svijeta doći, na svakom vjerniku je da bude ustrajan u činjenju dobrih djela i da loše djelo obavezno poprati dobrim, kako bi sebi osigurao dobru završnicu.

Ebu Zerr Džundub bin Džunade, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao:
"
Boj se Allaha gdje god se nalazio, obavezno loše djelo poprati dobrim koje će ga izbrisati i lijepo se ponašaj prema ljudima." (Ebu Davud, Tirmizi, hadis sahih, Sahihu Džami`a, 97, Albani) 

Prenosi se od Džabira, radijallahu anhu, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao:
"Svaki će čovjek biti proživljen u stanju u kome je i preselio (umro)." (Muslim, 2878- 83) 

Hakim prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao:
"Čije posljednje riječi budu 'nema boga osim Allaha', ući će u Džennet." (Hakim, hadis sahih, Sahihu Džami`a, 6479, Albani)

Ebu Burda bin Ebi Musa prenosi da je Ebu Musa el-Eš`ari, radijallahu anhu, na samrti rekao:
"O, sinovi moji! Spominjite vlasnika somuna!" Ebu Burda je upitao: ''Ko je vlasnik somuna, oče?" Rekao je: ''Prije vas je bio čovjek koji je u isposničkoj ćeliji sedamdeset godina robovao Allahu. U grad bi odlazio samo ponekad. Tako mu jednom šejtan uljepša u očima jednu ženu, te provede s njom sedam dana ili noći. Kada shvati šta je učinio, pokaja se i ne bi korak učinio a da ne bi klanjao i na sedždu padao.

Kada ga je iznemoglost savladala, noć ga zadesi na uzvišici na kojoj naiđe na dvanaest siromaha te uđe među njih. Jedan monah je svake noći davao tim siromasima po jedan somun, te misleći od pokajnika da je siromah, dade i njemu somun. Zatim siromah koji nije dobio somun ustade i reče: 'Zašto mi ne dade somun?' Monah mu reče: 'Misliš da ti ne želim dati somun? Pitaj da nisam nekome dao dva somuna.' Ostali rekoše monahu: 'Ne.' On zatim reče siromahu koji je ostao bez somuna: 'Tako mi Allaha, večeras ti nemam šta dati!', na što onaj pokajnik dade somun siromahu koji je ostao bez somuna, a sutradan osvanu mrtav.'' Tada Ebu Musa reče: "Izvagano je sedamdeset godina i sedam noći, te prevagnu sedam noći. Izvagano je sedam noći i somun, te prevagnu somun. O sinovi moji, spominjite vlasnika somuna!" (Istinit eser, prenosi ga imam El-Dževzi u knjizi ''El-Bir ves-sila'' i ''Musenef'' Ibn Ebi Šejbe)
  
01.11.2013.

Upoznaj sebe ponajprije‏

Rob se neće okoristiti Allahovim blagodatima, imanom i znanjem, sve dok ne upozna svoju dušu i sebe samog,  a zatim stane kod granice koja mu je zacrtana i ne pređe je.

Blagodati će mu koristiti onda kada ne bude govorio
:
"Ovo je moje ! To sam ja stekao i zaradio!"
,

kada bude čvrsto uvjeren da je sve od Allaha Uzvišenog, da je sve Njegovo i da sve Njegovom dozvolom dolazi. Allah Svemoćni od samog početka sve daje i davat će, bez ikakvog povoda ili razloga, bez zasluge roba za blagodati kojima ga obasipa. Kada rob, zbog blagodati koje mu Allah Uzvišeni daje, bude tako ponizan, malen, skroman, ne vidjevši u sebi i svojoj duši nikakvu snagu ili dobro, vjerujući da je sve od Allaha Uzvišenog, u Njegovoj vlasti i po Njegovoj odredbi, zatim kada blagodati učine roba tako poniznim Allahu Uzvišenom da se to ne može ni opisati, i svaki put kada dođe nova blagodat, poniženje roba i njegova predanost Allahu Uzvišenom postane sve veća i veća, ljubav i nada prema Allahu porastu, a strah od Njega se učvrsti .



Takvo stanje jeste rezultat dvije spoznaje roba, a to su :



-Istinska spoznaja Gospodara;
Njegovog savršenstva, dobrohotnosti, neovisnosti, plemenitosti , dobročinstva i milosti, zatim spoznaja da je svako dobro u Njegovim rukama, da On njima upravlja, pa od njega daje kome hoće, a uskraćuje kome hoće. Zbog toga Njemu pripada svaka zahvala, a zahvala s takvom spoznajom jeste najpotpunija i najveća zahvala;



- spoznaja svoje duše i samoga sebe,
te prihvatanje te spoznaje koja robu ne dopušta da pređe svoju granicu; prihvatanje da je njegova duša nesavršena, sklona nasilju, bez znanja i da u njoj nema dobra, ne daje dobro i ne uzrokuje ga. Ona zapravo ništa ne posjeduje, a tako i osobine koje nosi u sebi nisu savršene, potpune, nego mankave i beznačajne. A ništa nije tako porazno i bijedo kao neposjedovanje ničega. Duša samim svojim postojanjem ne nosi dobro, ne uzrokuje ga i ono one zavisi od nje.



Pa kada ove dvije spoznaje postanu istinske nerazdvojive osobine duše roba, ne osobine koje se prevrću njegovim jezikom, tada će duša, bez dvojbe, znati da zahvala pripada samo Allahu, da je sve po Njegovoj odredbi, da je svako dobro u Njegovim rukama, te da Njemu dolikuje samo zahvala, slava i pohvala, a duši priliče pogrda, mahane i prijekor.

Kome promaknu ove dvije spoznaje, njegova djela, riječi i stanje bit će neujednačena i raznolikih boja. Ona će mu donositi nestabilnost i nepostojanost u hodu, i nikako se Pravome putu, koji vodi ka Allahu Uzvišenom , neće moći upraviti. Rob će pronaći put do svoga Gospodara samo uz teoretsko i praktično posjedovanje ove dvije spoznaje, a zalutat će i udaljit će se od Allaha Uzvišenog ako ih ne bude imao.



U izreci:
"Ko spozna sebe, spoznat će i svoga Gospodara!"
sažeta je poruka o te dvije spomenute spoznaje. Ko spozna svoju dušu i sebe osobno uvidjet će da njemu pripada samo neznanje, težnja ka nepravdi, mahane, nesavršenost, ovisnost, poniženje, siromaštvo, neimaština i sl, dok njegovom Gospodaru pripada sve ono što je suprotno tome. U tom će zastati tamo gdje mu je mjesto i neće preći svoju ulogu. A s druge strane, donekle će zahvaliti i veličati svoga Gospodara onako kako Mu dolikuje. Time će rob svoju ljubav, nadu, strah, pouzdanje i predanost usmijeriti samo ka Allahu Svemoćnome. Rob će najviše voljeti Allaha, od Njega će najviše strahovati i Njegovoj milosti će se najviše nadati. A to je zapravo stvarnost ubdudijjeta, robovanja i pokoravanja Allahu Uzvišenom.

A od Allaha pomoć i podršku tražimo!

Prenosi se da je neki mudrac na vratima svoje kuće napisao ovakvu poruku:
"Mojom će se mudrošću okoristiti svako onaj ko je upoznao samog sebe, pa ne prelazi preko granice za njega određene! 
Ko je takav neka uđe, a u protivnom neka se vrati dok to ne postigne!" 



Izvor: " Riznica znanja " - Ibn Kajjim, rahimehullah (str. 308-310)

01.11.2013.

Ako me nebude u Džennetu raspitajte se za mene!!!

Oni koji uđu u Džennet a tamo ne nađu svoju braću i sestre s kojima su bili u dobru na Dunjaluku imat će mogućnost da se zagovaraju za njih.

Reči će: ''Gospodaru, imamo braće sa kojima smo zajedno klanjali i postili na Dunjaluku, ali ih ne vidimo među nama!''
 Allah će im odgovoriti: '' Idite do Džehennema i izvadite sve one koji u srcu imaju trun dobra.'' (Buhari i Muslim)

 
Rekao je Allahov Poslanik a.s. :''Čovjek će doći u Džennet i, vidjevši svoga prijatelja u vatri, reći: ''Šta li je uradio moj prijatelj?'' Uzvišeni će tada reći: ''Izvadite njegovog prijatelja iz vatre!''
 Oni koji ostanu u Džehennemu će reći: ''Kamo srece da i mi imamo nekoga ko bi se zagovarao za nas.''

 
Rekao je Hasan El-Basri :''Nađite što više prijatelja u Islamu, jer će na Sudnjem danu imati mogučnost da se zagovaraju za vas!''
 
Ibn Kajjim je govorio: ''Ako me ne vidite među vama u Džennetu, raspitajte se za mene, možda to bude razlog mog ulaska u Allahove blagodati''!!!

 
AKO ME NE BUDE U DŽENNETU, PITAJTE ZA MENE Svart hjarter (kort)

31.10.2013.

Hidžra u vizuri jedne mu'minke

Hidžra je da prestaneš rasipati svoje vrijeme na besmislice i okreneš se korisnim sadržajima.

Onome u čemu ćeš profitirati na oba svijeta.

Vrijeme koje imaš je poklon, niko od nas ga nije zaslužio.

A tako je ružno bahato se odnositi prema hediji, kao da je to nešto nas nedostojno.

Kako bi se osjećala da se neko tako odnosi prema vrijednoj stvari koju si ti darovala


Piše: Ammara LANGIĆ-ŠABIĆ

30.10.2013.

Rođenje je vjesnik smrti‏

Ne treba biti mnogo mudar niti pametan pa shvatiti kako rođenje nije ništa drugo do startna pozicija na trkačkoj stazi koja vodi direktno u smrt:

Nečujno, tiho vrijeme leti

Tragove ostavlja, svemu se sveti

 I t’jelu i duši, nanosi rane

Spomenar sjetni na prošle dane


 Baš kao zrnca iz pješčanog sata

Ističe moja posljednja rata

 Decenije, godine, sedmice, sati

Dio su zajma što mora da se vrati

 Jer život je kredit, vratit’ se mora

Što manje je rata, to veća je möra

 

S’jede su vlasi prošarale kosu

Pjege staračke po licu i nosu

 Od nekad mladog živahnog t’jela

Koža se tanji, širi se ćela

 Ni brada mi nije crna k’o prije

Bjelilo u njoj sve teže se krije

 Slabije vidim, đozluke trebam

Bez njih na dalj ni čitati ne znam

 Kičma me boli, (pred)osjećam kišu

Ljekari u karton sve češće mi pišu

 Hrčem po noći, svako se smije

A ja sam se drugima smijao prije

 Još mnoge tegobe godine nose

Oštre k’o britva bez milosti kose

 

Iako ''tek'' mi je trideset neka

Svakoga trena šansa je vel’ka

 Da Melek smrti i meni svrati

Te kraj me stigne, što dugo me prati

 Zadnje trenutke života već brojim

Uskoro stiže ono čeg’ se bojim

 Duša ubrzo napustit će t’jelo

Haba se moje trošno od’jelo

 Razdužit ga moram, poput regruta

Što dođe do kraja vojničkog puta

 

A nada mi duga i živjeti želim

S drugima dun’ja još hoću da d’jelim

 Al’ edžel ističe i vječnost me vabi

Gdje ću da skončam? Oprosti mi Rabbi!

 Scenarij smišljam, ideje se roje

I k’o da već vidim t’jelo svoje,

 K’o led je hladno na podu leži

Plahta na njemu, koža se ježi

 

Jecaj i plač, okružuje mene

Rodbina brižna od tuge vene

 Skrhani bolom, patnjom i tugom

Žale za ocem, bratom i drugom

 Jedan za drugim (ne)znanci stižu

Govori hvale, dugo se nižu

 

A ispod ove imanske žbuke,

Kriju se gr’jesi, mane i bruke

 Jer Rabbu ništa skriveno nije

On dobro zna šta Knjiga mi krije

 Vakat je doš’o, moram da idem

Posljednji put niz stube da siđem

 Ne mogu sam, drugi me nose

Lica im tužna, suze ih rose

 

Kupanje zadnje sada me čeka

Jer smrt je bolest, nema joj l’jeka

 Već gasule moje ledeno t’jelo

Ćefini će biti moje od’jelo

 Obično platno neznane marke

Kroje ga vješte hodžine šake

 Za pola sata il’ nešto manje

Hodža na meni pokaza znanje

 

A pred dženazu, pitanja znana:

''Ima l’ halala za ovog insana?''

 Ako je dužan, rod će da vrati

Nemoj da džaba u kaburu pati

 ''Halal mu bilo!'', spontano kažu

Allahu Dragi, ne daj da lažu!

 

Spreman sam, evo, za duga puta,

U jednom pravcu, poznata ruta

 Drveni brod spreman me čeka

Od luke me d’jeli tek mala r’jeka

 Tabut je lađa na kojoj plovim

R’jeka su ruke onih koje volim

 

Stigoh u luku, Mezar joj ime

Usidren čekat ću ljeta i zime,

 Do trena kad sve će postati prah

Dana u kojem će vladati strah

 I već sam na dnu, gore je graja

Lopate tutnje, trudi se raja

 Trpaju žurno jer žele ići

Valja im kući na ručak stići

 Zemljana kiša po meni pada

Tek slabašni strop štiti me sada

 Prije il’ posl’je i on će pući

Bez krova ću ostat', a zemlja će ući

 

Onda tišina, mrtvilo vlada

Gasi se moja posljednja nada

 Povorka tiha, nesta' u daljini

Ostadoh sam u mračnoj dubini

 Korake njihove u kaburu čujem

''Ne id’te'', vapim, od smrti bolujem!


 Al’ natrag nema, kabur mi je stan

Istina jasna, ne košmar nit' san

 U njemu je tama, a mraka se bojim

I gosta što dođoše zadatkom svojim

 

Na ispit je doš’o i ovaj pobro

Pitanja sl’jede znana mi dobro:

 ''Ko ti je Gospodar, poslanik i vjera?

Kaži nam, hajde!'', dvojac me tjera[4]

 Da l’ ću da mucam il’ zborit ću jasno

Da l’ ću šaputat' il’ pričat ću glasno?

 Ako mu Allah snage ne dadne

I ovaj će jadnik na testu da padne

 

A rodbina još će roniti suze

Sudbinu krive što člana im uze

 Popiše kahvu i goste već prate

Još vr’jeme neko svi će da pate

 Duše ih bole i suze će liti

Pričat će sjetno da teško će biti,

 Zaboravit ga nećemo, oni će reći

Al’ vr’jeme leti i sve će poreći

 Malo-pomalo u zaborav padam

Samo se dovi još njihovoj nadam

 

Godine lete, vjekovi, ere

Zemlja je gladna, slasno me ždere

 Meso mi truhne, jedu me crvi

Nisam ni zadnji, a nisam ni prvi,

 Od čijeg t’jela ništa ne osta’

Sem koščice repne, al’ i to je dosta,

 Da Onaj ko iz ništa stvara sve

I mene proživi, iz koščice te

 

A onda krik! Strašan i jak

Zemlja se trese, nestaje mrak

 Potres sve drma, dižu se ljudi

Hodaju čudno k’o da su ludi

 I svako tek svoje gr’jehe nosi

Na Mahšer žure goli i bosi

 Niko u nikog gledati neće

Ima l’ od ovog nevolje veće?!

 

Na sud su došli, čekaju reda

Prizor je strašan, djeca su s’jeda!

 Sunce je sišlo do iznad glava

Užas svud vlada, trepet i strava!

 Djela se važu na preciznoj Vagi

Ne pomaže majka nit' otac dragi

 Novac ne vr’jedi, sada je jasno

Ni slava, ni moć, shvataju kasno

 Danas se samo iman mjeri

Kakav si bio u islam vjeri

 Da l’ si Allahu na sedždu pad'o

Da li si namaz obavlj’o rado

 Za njega prvo pitan ćeš biti

Uzalud tada suze ćeš liti

 

Povratka nema nikom od nas

Samo kod Rabba tamo je spas

Ovako nekako bit će, il’ slično

Svako će od nas doživjeti lično

 Trenutak smrti, kabur i Sur

I sve o čem’ priča sura nam Tur

 

Insan sam bio skrojen od mana

Sva djela moja Rabbu su znana

 Farzovi manjkavi, malo nafila

Gr’ješenje moja struka je bila

 Ruke mi prazne, opskrba tanka

Dobra mi djela k’o pero su lahka

 

I ništa ja nemam sem nade u Rabba

Bez rahmeta Njegova sve mi je džaba

 Milost On Svoju ne spusti l’ na mene

Duša će s t’jelom ka Vatri da krene

 Zato se Njemu Jedinom jadam

Samo se Njegovom oprostu nadam

 

Rob Tvoj gr’ješni ruke Ti diže

Još malo pred Tebe na sud on stiže

 Gr’jesi mu brojni k’o morske kapi

Jadan je, b’jedan, za oprostom vapi

 Al’ milost Tvoja od srdžbe je veća

Za sve je ljude to istinska sreća

30.10.2013.

Blago li se onome ko...‏

Abdullah b. Haris el-Zubejdi rhm., je rekao: "Ko lijepo ne ugosti gosta nije od ummeta Muhammeda s.a.w.s., niti Ibrahima a.s.. Blago li se onome ko dan provede držeći se za konjsku grivu u borbi na Allahovom dž.š., putu, pa se iftari košpicom i hladnom vodom, a teško li se onima koji brljaju kao što brljaju goveda!" (Kitabul-Zuhd, od Ibnul-Mubareka, br.614.)

 Imran b. Sulejman rhm., kaže: Čuo sam da je Isa a.s., rekao svojim ashabima: "Ako ste moja braća i drugovi moji, onda pripremajte sebe na to da podnosite neprijateljstvo i mržnju od strane ljudi. Nećete postići ono za čim žudite sve do momenta dok ne ostavite ono čemu vas strasti vaše vode, i nećete postići ono što volite dok ne budete saburali na onome što vam je mrsko. Blago li se onome čije oči bude u srcu i ne bude mu srce u očima!" (el-Mudžalesa ve Dževahirul-'Ilm, el-Dejnuri, br.901.)

Malik b. Dinar rhm., kaže: Isa a.s., je rekao: "Blago li se onome čije uši čuju ono što mu jezik zbori!" (el-Mudžalesa ve Dževahirul-'Ilm, el-Dejnuri, br.1224.)

 Rekb el-Masri prenosi da je Allahov Poslanik s.a.w.s., rekao: "Blago li se onome čija je zarada halal, čija je nutrina čista, čija je vanjština časna, i koji je ljude poštedio svoga zla!" (Ibnu Ebil-Dunja, el-Ihlasu vel-Nijjeh, br.28.)

Zejd b. Eslem r.a., prenosi da je Allahov Poslanik s.a.w.s., rekao: "Blago li se onome ko se izliječi od neznanja, vrijedne stvari radi i pravedno postupa!" (Hiljetul-Evlija', 3/221.)

 Sehl b. Sa'ad el-Sa'idi r.a., kaže da je Allahov Poslanik s.a.w.s., rekao: "Blago li se čovjeku koji bude ključ svakog dobra a zatvarač svakog zla, a teško li se onome ko bude ključ svakog zla a zatvarač svakog dobra!" (el-Sunne, Ibnu Ebi Asim, br.296.)

 Abdullah b. Busr el-muzeni r.a., prenosi da je Poslanik s.a.w.s., bio pitan: "Koji ljudi su najbolji? Reče: Blago li se onome ko dugo poživi a djela su mu dobra! Koja djela su najvrijednija? Reče: Da odeš s ovog svijeta a jezik ti i dalje vlažan od zikrullaha!" (Šerhul-Sunneh, br.1245.)

Ebu Umameh el-Bahili r.a., prenosi da je Allahov Poslanik s.a.w.s., rekao: "Blago li se onome kome sunnet bude dovoljan, i ne pređe sa njega u novotarije!" (Tirmizi)
 Poslanik s.a.w.s., je rekao: "Blago li se onome čije ponašanje bude dobro, čija nutrina i duša bude čista, čija vanjština bude lijepa, koji višak svoga imetka dijeli dok višak svojih riječi drži za sebe, a prema ostalom svijetu je pravedan i insafli!" (Kitabul-Kafi, 3/322.)

Enes b. Malik r.a., prenosi da je Allahov Poslanik s.a.w.s., rekao: "Blago li se onome koji me je vidio i povjerovao mi, a onome koji mi je povjerovao a nije me vidio blago mu se sedam puta!" (Musned Ahmed, br.12600.)

 Enes b. Malik r.a., prenosi da je Allahov Poslanik s.a.w.s., rekao: "Blago li se onome ko bude skroman na dunjaluku (zuhd), i žudi za ahiretom, a teško li se zulumćarima koje će snaći ono što im nije drago, i koji će se rastati od onoga što budu voljeli na dunjaluku!" (el-Tergibu vel-Terhib, Asbehani, br.1505.)

 Abdullah b. Busr r.a., prenosi da je Poslanik s.a.w.s., rekao: "Blago li se onome ko u svojoj Knjizi djela nađe brojne istigfare!" (Sunen Ibnu Madždže, br.3818., Musned el-Bezzar, 8/433.)

Mu'az b. Džebel r.a., prenosi da je Poslanik s.a.w.s., rekao: "Blago li se onome koji učesta sa Zikrullahom dok je u momentu Džihada i borbe na Allahovom dž.š., putu; sa svakom riječju (zikra) koju bude izgovorio imaće 70.000 nagrada, a za svaku nagradu još po deset puta, uz sve ostalo od počasti što će ga čekati kod Allaha dž.š.!" (el-Mu'udžem el-Kebir, Taberani, br.16568.)


Ebu Se'id el-Hudri r.a., prenosi da je Allahovom Poslaniku s.a.w.s., neki čovjek rekao: "Blago li se onome ko te vidio i tebi povjerovao! Poslanik s.a.w.s., reče: Blago li se onome ko me vidio i ko mi je povjerovao a blago li se i blago li se i blago li se onome ko mi je povjerovao a nije me vidio! Taj čovjek mu reče: A kakvo blago (tuba), je u pitanju? Poslanik s.a.w.s., reče: "Blago-Tuba" je drvo u džennetu, široko godinu dana hoda, čiji su plodovi s grana odjeća džennetlija!" (Ahmed, Ibnu Hibban)

Poslanik s.a.w.s., je rekao: "Vjera će se sklupčati u Hidžazu kao što se zmija sklupča u svoju rupu, i vjera će se skloniti u Hidžaz kao što se divokoza sklanja u vrhove brda. Vjera kad se pojavila bila je ljudima čudna (garib), i opet će se povratiti kao što je i bila čudna - pa blago li se tim čuđacima (gureba) - oni koji budu popravljali od mog Sunneta ono što su ljudi vremenom pokvarili!" (Sunen Tirmizi, br.2630., el-Mu'udžem el-Kebir, Taberani, br.13489.)


Enes b. Malik r.a., prenosi da je Poslanik s.a.w.s., rekao: "O ljudi, hakk-istina kao da je obaveza nekog drugog a ne naša, smrt kao da će snaći neke ljude tamo a ne nas, put koji prelazimo prateći dženaze ćemo uskoro ponoviti, o tome nam tijela njihova zbore, a ponašamo se kao da ćemo vječni biti! Svaki vazu-nsaihat smo zaboravili, i svakog iskušenja smo postali sigurni!? Blago li se onome koga njegove mahane ometu od mahana tuđih, i koji novac, kojeg zarađuje, u halal potroši, i koji se sa učenjacima-pravnicima (ehlul-fikh), i mudracima (ehlul-hikmet), druži, a od prezrenih griješnika se kloni!
 Blago li se onome ko je ponizan, čije ponašanje bude lijepo, čija nutrina bude dobra, i ko ljude poštedi zla svoga!
Blago li se onome koji po znanju postupa, višak svoga imetka djeli ljudima, dok višak svojih riječi zadržava za sebe!
Blago li se onome kome sunnet bude dovoljan, i ne prelazi sa njega na novotariju (bid'at)." (Musned Bezzar, br.6237., Šu'abul-Iman, br.10079.)


Izreke ashaba i ostale uleme:

Ibnu Mes'ud r.a., je rekao: "Blago li se onome čiji ibadet i dova Allahu budu iskreni, srce mu ne zavodi ono što mu oči gledaju, zikrullah mu ne ometaju ono što mu uši slušaju, a duša mu ne pati za onim što je dato drugima!" (Ibnu Ebil-Dunja, el-Ihlasu vel-Nijjeh, br.4.

 Alija r.a., je na svojoj samrti rekao: "Blago li se onome ko bude iskren prema Allahu dž.š., u svome radu i u svome znanju, u svojoj ljubavi i u svojoj mržnji, u svom uzimanju i u svome davanju, u svome zboru i u svojoj ćutnji, u svojim riječima i u svojim djelima!" (Tefsirul-Se'alebi, 1/365.)

Alija r.a., je rekao: "Blago li se onome ko se prisjeća Obećanog Dana, i za svođenje računa se priprema!" (el-Mu'udžem el-Kebir, Taberani, br.3537.)

 Sevban r.a., je rekao: "Blago li se onome ko vlada svojim jezikom, kome je njegova kuća dovoljna, i koji nad grijehom svojim plače!" (Taberani)

28.10.2013.

Blago li se onome ko...

Isa a.s., je rekao: "Blago li se onome čije su riječi sami zikrullah, čija je ćutnja razmišljanje o Allahu, a čiji je pogled ibret i uzimanje pouke!" (Tefsir Ibnu Kesir, 2/184.)

Vehb b. Munebbih rhm., je rekao: "Blago li se onome koga njegove mahane ometu od mahana drugih ljudi; blago li se onome ko se ponizi Allahu dž.š., bez prezrenja, i bude samilostan prema slabima i siromašnima, i sadaku udjeljuje iz imetka koji je halalom zarađen.
 Blago li se onome ko sjedi s ulemom i blagim i mudrim ljudima; blago li se onome ko se zadovolji sunnetom i ne pređe u bid'at!" (Kitabul-Zuhd, Ahmed b. Hanbel, br.2014.)


Fudajl b. Ijad rhm., je rekao: "Blago li se onome ko se udalji od ljudi, družeći se sa svojim Gospodarom, i plačući nad svojim grijehom!" (Šu'abul-Iman, br.448.)

Vehb b. Munebbih rhm., kaže da je Davud a.s., često puta govorio: "Blago li se onome ko Te zadovolji u Kući prolaznoj, kako bi ga zadovoljio u Kući vječnoj!
 Blago li se onome ko se prisjeti časa svoje smrti, pa se pripremi za nju u času svoga života!" (el-Mudžalesa ve Dževahirul-'Ilm, el-Dejnuri, br.3505.)


Ebu Ubejde rhm., prenosi da je neka žena rekla Isa a.s.: Blago li se stomaku koji te je nosio, i grudima koje su te dojile - na šta Isa a.s., reče: "Blago li se onome koji čita Allahovu Knjigu, i slijedi ono što je u njoj!" (Šu'abul-Iman, br.1876.)

Malik b. Dinar rhm., je rekao: Pročitao sam u Tevratu: "Blago li se onome ko se prehranjuje svojim rukama!" (el-Kešfu vel-Bejan an Tefsiril-Kur'an, 2/268.)

 Salim Ibnu Ebil-Dža'ad rhm., kaže da je Isa a.s., rekao: "Blago li se onome ko svoj jezik u haznu zatvori, kome kuća njegova bude dovoljna, i koji zaplače onda kad se sjeti svoga grijeha!" (el-Derr el-Mensur, 3/562.)

Ibnu Sabur rhm., kaže: Isa b. Merjem a.s., je rekao: "Blago li se onome ko se prođe trenutne pohote i strasti radi Obećanog Dana kojeg još vidio nije!" (Šu'abul-Iman, br.534
0.)


Stariji postovi




<< 11/2013 >>
nedponutosricetpetsub
0102
03040506070809
10111213141516
17181920212223
24252627282930


LOGO BLOGA

Uvod u Islam


MOJI PRIJATELJI

-


MOJI LINKOVI




MOJI FAVORITI













BROJAČ POSJETA

22609